OTP poslovni račun

Obrti mogu biti:

• slobodni (oni obrti za čije je obavljanje potrebno ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta tj. ne traži se propisana stručna sprema)
• vezani (oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o stručnoj osposobljenosti, odgovarajuća srednja stručna sprema ili majstorski ispit (automehaničar, frizer, kozmetičar, stolar..)
• povlašteni (oni obrti čije je obavljanje moguće isključivo na temelju povlastice koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo ovisno o djelatnosti (na primjer, morski ribar, slatkovodni ribar)

Kod paušalnog obrta porez na dohodak i prirez porezu na dohodak se plaćaju u paušalnoj svoti. Veliki broj ljudi se odlučuje na otvaranje upravo paušalnog obrta jer su davanja državi malena, a potreba za vođenjem papirologije minimalna, a osigurava i odlične uvjete za samozapošljavanje.

Paušalni obrtnici porez plaćaju kvartalno (dakle 4 puta godišnje, svaka 3 mjeseca), a iznos poreza ovisi o razredu zarade u kojem se taj obrt nalazi. Visina razreda ovisi o tome kolika su primanja obrta – što je veća zarada, to je i veći iznos poreza.

Također, paušalni obrt ima ograničenje u visini zarade koju mogu ostvariti obrtnici do najviše 39.816,84 eura. Prelaskom tog praga prihoda, obrtnik mora promijeniti pravni oblik (prijeći u klasičan obrt ili poduzeće).

Paušalni obrti (ograničene djelatnosti) nemaju obvezu vođenja poslovnih knjiga, osim knjige prometa. Ne postoji ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvareni dohodak. Obrti dohodaši vode jednostavne knjige te nisu zakonski obvezni imati knjigovodstveni servis, ali trebaju voditi Knjigu primitaka i izdataka te Knjigu prometa, evidenciju o tražbinama i obvezama te popis dugotrajne imovine dok obrti dobitaši vode dvojno knjigovodstvo (Bilanca, Račun dobiti i gubitka). Obrtnik obveznik poreza na dobit se može postati po osobnoj odluci ili po sili zakona, odnosno kad se postigne određeni godišnji promet ili ukupna vrijednost imovine ili ostvari dohodak veći od 53 000 eura.

Zavisno o djelatnosti, a najveća razlika je u temeljnom kapitalu, u vođenju poslovnih knjiga te u porezima i ostalim naknadama. D.o.o. i j.d.o.o. samim činom osnivanja postaju obveznici poreza na dobit. Obrtnik može registrirati sve dopuštene djelatnosti uz posjedovanje odgovarajuće stručne spreme za vezane obrte i/ili povlastice za povlaštene obrte, dok za registraciju d.o.o. ili j.d.o.o. mogu biti sve djelatnosti bez obzira na stručnu spremu osnivača.

Također, obrtnici za sve obveze odgovaraju kompletnom svojom imovinom, dok d.o.o. i j.d.o.o. kao pravni subjekti za nastale obveze poduzeća odgovaraju do visine upisanog kapitala.

Osnivanje obrta je najjednostavniji i najjeftiniji način pokretanja poslovanja. Nema uplate temeljnog kapitala te je registriranje obrta u potpunosti besplatno.

Minimalni iznos temeljnog kapitala za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) iznosi jedan euro te su kod osnivanja ove vrste društva ukupni troškovi javnog bilježnika i sudskih pristojbi znatno niži nego kod društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te ukupan trošak otvaranja iznosi oko 150 eura. U odnosu na d.o.o., prednost je niži ulazni trošak, ali zato na kraju godine od ostvarene dobiti treba izdvajati najmanje četvrtinu dok se ne ispuni minimalna visina temeljnog kapitala od 2 500 eura kao u d.o.o.

Društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) najčešći je organizacijski oblik poslovanja malih poduzetnika. Ukupni trošak otvaranja d.o.o. iznosi oko 500 eura, ne računajući uplatu temeljnog kapitala od minimalno 2 500 eura kojom se nakon osnivanja može slobodno raspolagati.

Osim fizičkim putem (Ured državne uprave, odnosno Trgovački sud), tvrtka ili obrt mogu se osnovati i elektroničkim putem preko aplikacija e-obrt i portala e-tvrtka čime se smanjuju troškovi cjelokupnog procesa osnivanja.

Potrebno je:

• odrediti naziv i djelatnost tvrtke
• ovjeriti Izjavu o osnivanju kod javnog bilježnika
• uplatiti temeljni kapital
• registrirati tvrtku kod Trgovačkog suda
• nakon Rješenja o osnivanju kontaktirati Državni zavod za statistiku (koji izdaje Obavijest o razvrstavanju prema NKD-u).

Dokumentacija potrebna za otvaranje računa:

• popunjen Zahtjev za otvaranje računa
• akt / Izjava o osnivanju
• prijava potpisa
• punomoć (ako zahtjev podnosi opunomoćenik).

Sa svom preuzetom dokumentacijom o osnivanju obrta, odnosno tvrtke odlazi se u banku otvoriti poslovni račun.