OTP Grupa predstavila rezultate za prvi kvartal 2022.

Tijekom predstavljanja rezultata zadnjeg kvartala 2021., kao i na Glavnoj skupštini održanoj 13. travnja ove godine, uprava OTP grupe dala je detaljan pregled svojih izloženosti u Rusiji i Ukrajini u glavnim kategorijama. Prema podacima na dan 31. ožujka 2022.:

• u ukupnoj konsolidiranoj imovini ukrajinska i ruska imovina iznosila je 6 %;
• ukupni neto krediti u Ukrajini i Rusiji iznosili su 3,8 %;
• volumen bruto financiranja unutar grupe prema Ukrajini iznosio je 76 milijardi forinti (HUF) i 55 milijardi HUF prema Rusiji;
• u slučaju neočekivanog poteza, prema izrazito negativnom scenariju dekonsolidacije oba entiteta i otpisivanja preostalog bruto financiranja unutar grupe, učinak za konsolidirani omjer Common Equity Tier 1 iznosio bi 0 bb u slučaju Ukrajine i -60 bb za Rusiju;

U oba slučaja menadžment OTP-a primjenjuje načelo trajnosti poslovanja.

Ukupni volumen stavki usklađivanja u prvom kvartalu iznosio je -122 milijarde forinti, tako da je dobit nakon oporezivanja iznosila -33,4 milijarde forinti. Sljedeće stavke imale su značajan utjecaj u prvom kvartalu:

• -56,3 milijarde HUF nakon poreznog učinka umanjenja goodwilla u ruskoj podružnici (nakon oporezivanja). Prema računovodstvenim standardima, umanjenje goodwilla iznosilo je 67,7 milijardi HUF, što je jednako izvornom iznosu od 9,4 milijarde rubalja (RUB) u trenutku ulaska. Međutim, zbog promjene tečaja RUB u odnosu na HUF uz umanjenje goodwilla došlo je do revalorizacijskog dobitka od 26,8 milijardi HUF knjiženog na teret kapitala. Stoga je neto utjecaj na kapital oko -41 milijardu HUF prije oporezivanja;
• Umanjenje vrijednosti od -34,5 milijardi HUF (nakon oporezivanja) vezano za ruske državne obveznice koje drže OTP Core i DSK Banka. Na dan 31. ožujka 2022. nominalna vrijednost tih obveznica u OTP Core iznosila je 88 milijardi HUF, od čega je portfelj AFS predstavljao 60 milijardi HUF, dok je ostatak bio u portfelju HTM-a. U DSK banci Bugarska bilo je dodatnih 13 milijardi HUF s najvećim dijelom obveznica u portfelju HTM-a. Izvan Rusije likvidnost tih državnih obveznica bila je značajno ograničena kao rezultat sankcija i zabrinutosti oko solventnosti izdavatelja, a kao rezultat toga, Banka je te izloženosti od oko 102 milijarde HUF nominalne vrijednosti stavila u kategoriju Faze 3 u prvom kvartalu i knjižila umanjenja vrijednosti 38 milijardi HUF (što rezultira s 34,5 milijardi HUF nakon oporezivanja). HTM portfelj se priznaje po amortiziranom trošku i na njemu je napravljeno umanjenje vrijednosti od 16 milijardi HUF. Što se tiče portfelja raspoloživih za prodaju, obveznice se knjiže po fer vrijednosti, tako da je portfelj AFS od 60 milijardi forinti u OTP banci knjižen po vrijednosti smanjenoj za oko 52 milijarde forinti. Od čega je otprilike 22 milijarde HUF dio pričuva od 38 milijardi HUF, dok će preostalih 30 milijardi HUF smanjiti kapital kroz OCI;
• - 20,2 milijarde HUF bankarskog poreza (nakon oporezivanja) u mađarskoj operaciji;
• -8,5 milijardi HUF (nakon oporezivanja) vezano za ugovor o zamjeni vlastitih dionica između MOL-a i OTP-a, koji odražava promjene cijene dionica i ažurirani model izračuna za isplatu dividende (MOL planira isplatiti oko 240 milijardi HUF normalno i izvanredne dividende iz zarade iz 2021., dok je Skupština OTP banke odlučila isplatiti samo 1 milijardu HUF dividende iz zarade iz 2021.);
• Učinak akvizicija od -2,5 milijardi HUF (nakon oporezivanja).

Efektivna porezna stopa za prvi kvartal 2022. iznosila je 24,9 %, a značajan rast od 8,9 postotnih poena u tromjesečju bio je uglavnom povezan s ukrajinskim i ruskim operacijama. Kao rezultat negativnih prihoda u prvom tromjesečju u Ukrajini, OTP nije knjižio odgođenu poreznu imovinu (2,1 milijardu HUF), dok je u Rusiji postojeća odgođena porezna imovina smanjena za 6,4 milijarde HUF; ti su se iznosi pojavili na liniji poreznog opterećenja poduzeća.

Konsolidirana usklađena dobit u prvom kvartalu nakon oporezivanja iznosila je 88,6 milijardi HUF (-24 % godišnje i –28 % kvartalno). Prilagođeni povrat na kapital za to razdoblje smanjio se na 12,1 % (-5,4 pps kvartalno).

Veličina konsolidirane dobiti nakon oporezivanja u velikoj je mjeri bila oblikovana veličinom ukupnih troškova rizika (Prvi kvartal: -73 milijarde HUF, +149 % kvartalno).

U sklopu toga ruska operacija je knjižila -33 milijarde HUF ukupnih troškova rizika, a ukrajinska -49 milijardi HUF. U isto vrijeme u OTP Coreu je u prvom tromjesečju bilo otpušteno oko 15 milijardi forinti. Poslovanje u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Albaniji, kao i Merkantil grupi, također su knjižile pozitivne troškove rizika, ali s manjim količinama. Bez ruskog i ukrajinskog ukupnog iznosa troškova rizika, konsolidirani iznos bio bi +9 milijardi HUF. Kao rezultat COVID-a, menadžment je slijedio konzervativnu politiku rezerviranja, međutim većina očekivanih rizika nije se materijalizirala i ograničenja COVID-a su ukinuta, pa je dio odredbi povezanih s COVID-om oslobođen ili preraspodijeljen zbog pogoršanja makroekonomskih izgleda.

Što se tiče značajnog porasta troškova rizika u Ukrajini i Rusiji:

• U Ukrajini je primijenjena politika rezerviranja imala dvije glavne komponente: na lokalnoj razini revidirana je klasifikacija faza korporativnih i fizičkih klijenata na temelju regionalne lokacije. Nadalje, revidiran je profil rizika izloženosti koje još uvijek postoje u fazi 1, a dodatni trošak rizika je knjižen kao rezultat stvarnih makroekonomskih očekivanja. Za 2022. OTP predviđa pad ukrajinskog BDP-a od 30% u odnosu na prethodnu godinu i materijalnu konsolidaciju u 2023. Dakle, takva procjena rezultirala je ukupnim troškovima rizika od 45 milijardi HUF.
• U Rusiji su se troškovi rizika povećali zbog značajno pogoršanih makroekonomskih izgleda. Banka očekuje pad BDP-a od 8 % u odnosu na prethodnu godinu u 2022. (sa stopom vjerojatnosti od 90%), što je ukupno izazvalo troškove rizika od 33 milijarde HUF za prvi kvartal.

Doprinosi stranih podružnica u prvom kvartalu bili su donekle iskrivljeni promjenama valute: prosječna kvartalna stopa UAH u odnosu na HUF oslabila je za 5,5 %, dok je RUB deprecirao za 13,4 % kvartalno.

Poslovni prihodi u prvom kvartalu 2022. pokazuju povoljnu sliku poboljšanjem od 8 % kvartalno i 30 % godišnje. Ukupni prihodi praktički su ostali jednaki kvartalno, ali su dinamično napredovali u odnosu na prethodnu godinu (+20 %). Neto prihod od kamata erodirao je za 3 % kvartalno (+18 % godišnje) unatoč povećanju obima poslovanja zbog nižeg NIM-a i kalendarskog učinka. Kvartalni pad od 8 milijardi HUF uglavnom je proizašao iz OTP Corea i Rusije. U OTP Core prihod od kamata pao je za 4 milijarde HUF kvartalno i to se uglavnom može objasniti sljedećim stavkama:

• prihod od kamata na izloženosti prema fizičkim osobama pao je za 2 milijarde HUF kvartalno, budući da većina kredita (za hipoteke oko 80 %, za potrošačke kredite 90 %) ima fiksne kamatne stope, a učinak strukture smanjio je prihod od kamata. Istodobno, mjesečne rate varijabilnih hipotekarnih kredita također nisu rasle kao rezultat gornje kamatne stope.
• također, tijekom posljednjih nekoliko godina mađarski članovi Grupe kupili su značajan iznos državnih obveznica, čime su aktivno pomogli u provedbi Vladine ekonomske politike i sigurnom financiranju javnog duga. Do kraja prvog tromjesečja ukupan iznos mađarskih državnih obveznica premašio je 3.700 milijardi HUF, od čega je većina bila denominirana u HUF. Značajan dio tog portfelja imao je fiksni kupon do dospijeća s prosječnim prinosom nešto manjim od 2,9%, što znači da je znatno ispod sadašnjih referentnih prinosa.

Konsolidirana neto kamatna marža u prvom kvartalu 2022. iznosila je 3,43 % (-19 bb kvartalno i -4 bb godišnje). Rusija je pretrpjela najznačajniju kvartalnu eroziju marže od 262 bb, no NIM je također pao u OTP Coreu, Srbiji, Sloveniji i Hrvatskoj. Tromjesečni NIM poboljšao se u Ukrajini, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Neto prihod od naknada i provizija smanjen je za 2% kvartalno (+19% godišnje), uglavnom zbog slabijeg učinka u Rusiji.

Ostali neto nekamatni prihodi porasli su za 29% kvartalno i 37% godišnje.

Operativni troškovi prilagođeni tečaju smanjili su se za 8 % u odnosu na prethodnu godinu, a u OTP Coreu je došlo do značajnog smanjenja. Obujam osobnih troškova naglo je pao (-16 % kvartalno), dok su amortizacija i administrativni troškovi ostali gotovo nepromijenjeni na kvartalnoj razini. U prvom kvartalu omjer troškova i prihoda pao je za gotovo 4,1 pps kvartalno na 47,1 %.

Slično kao u prethodnim kvartalima, zarada je u velikoj mjeri bila oblikovana troškovima rizika. Ukupni volumen troškova rizika u prvom kvartalu porastao je na 73 milijarde HUF, što je dvostruko više u odnosu na prethodni kvartal. Taj je iznos bio praktički jednak ukupnom volumenu troškova rizika za 2021. godinu. Kao rezultat toga, kvartalna stopa troškova rizika skočila je na 1,42 % (1. kvartal 2021.: 0,28 %, 4. kvartal: 0,52 %).

Opseg konsolidiranih zajmova prilagođenih tečaju (Faza 1+2) u prvom kvartalu povećao se za 3 % kvartalno (+404 milijarde HUF), nakon rasta od 4 % u prethodnom kvartalu. Što se tiče kretanja volumena u fazama 1+2 u bankama članicama Grupe, tijekom prvog kvartala od glavnih članica Grupe najbrže su porasle operacije u Bugarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj i Srbiji za 6, 5 i 4 posto. Kreditni portfelj porastao je za 5 % kvartalno u Ukrajini, no u ožujku su se količine već smanjile. Usprkos razmaku između plaćanja, dosad je platna disciplina ostala jaka: oko 60 % kupaca uredno je servisiralo svoje dužničke obveze. Što se tiče ruskih podružnica, količina je pala za 7 % kvartalno. U OTP Coreu obim poslovnih kredita stagnirao je u prvom kvartalu, djelomično zbog jednokratnog povrata poreza na dohodak u iznosu od nekoliko stotina milijardi HUF u veljači, jer je klijent koristio novac za otplate unaprijed, tako da je volumen izvršne izloženosti potrošačkim kreditima smanjen za 2 % kvartalno.

U pogledu glavnih segmenata zajmova, u prvom kvartalu 2022. konsolidirani obim poslovanja poduzeća s valutnom klauzulom porastao je za 5 % kvartalno, segment malih i srednjih poduzeća za 3 %, dok je hipotekarni portfelj porastao za 2%. Depoziti usklađeni s valutom porasli su za 4 % kvartalno (+792 milijarde HUF). Najbrži priljev depozita zabilježen je u operacijama u Mađarskoj i Bugarskoj, ali je također značajan rast od 3% u odnosu na prethodni kvartal bio u Ukrajini. Konsolidirani neto omjer kredita i depozita pao je za 1 postotnu stopu na 74 %.

Krajem ožujka 2022. bruto operativne rezerve likvidnosti Grupe iznosile su 8 milijardi eura u protuvrijednosti.

Kvaliteta konsolidiranog kreditnog portfelja ostala je stabilna u prvom kvartalu 2022., a osnovni trendovi ostali su povoljni. Omjer 3. faze prema MSFI 9 bio je 5,2 % na kraju prvog kvartala, podupirući pad od 0,1 bb u odnosu na prethodni kvartal. Vlastiti obuhvat izloženosti 1., 2. i 3. faze iznosio je 1,2 %, 9,8 % i 62,0 %.

Sukob između Rusije i Ukrajine rezultirao je reklasifikacijom portfelja u obje zemlje: u Ukrajini je omjer druge faze porastao sa 6,6 % na 31,2 % kvartalno zbog moratorija, dok je u Rusiji rastao manje brzo s 12,1 % na 14,4 %.