Sigurna online kupnja: savjeti i pravila

Vaša sigurnost na internetu naš je prioritet. Naučite kako se zaštititi uz savjete i pravila OTP banke.

Zašto je sigurna online kupnja važna?

Sigurna online kupnja štiti vas od potencijalnih financijskih gubitaka, krađe identiteta i zloupotrebe osobnih podataka. Uz sve veći broj online transakcija i digitalnih usluga, svaki korisnik treba prepoznati rizike koji dolaze s internetom i osigurati se na pravilan način. Korištenje sigurnih kanala za plaćanje, kao i praćenje savjeta za zaštitu osjetljivih podataka, čuva vaše financije i omogućuje sigurno iskustvo kupnje.
OTP banka potiče sve svoje korisnike na odgovorno ponašanje prilikom online kupnje i redovito ažuriranje sigurnosnih mjera, jer samo informirani i oprezni korisnici mogu smanjiti mogućnost zloupotrebe.

Najčešće vrste online prijevara po kategorijama

Manipulativne prijevare: phishing, lažni pozivi i još mnogo toga

Manipulativne prijevare su taktike koje prevaranti koriste kako bi iskoristili ljudsko povjerenje i psihološke trikove da bi od ljudi izvukli osjetljive informacije ili novac. Ove prijevare često uključuju phishing, lažne pozive ili lažne e-mailove, gdje se prevaranti predstavljaju kao pouzdane osobe ili organizacije kako bi prevarili žrtve da reagiraju na određeni način.

Direktorska prijevara (CEO fraud)

Oblik poslovne prijevare u kojoj prevaranti predstavljaju sebe kao visoke rukovoditelje ili direktore kompanije kako bi prevarili zaposlenike da izvrše hitne financijske transakcije. Ova prijevara često se odvija putem e-maila ili telefona, gdje prevarant koristi lažne identitete kako bi stvorio osjećaj hitnosti i povjerenja, potičući zaposlenike na prijenos novca na lažne račune. Posljedice ovih prijevara mogu biti ozbiljne, uključujući velike financijske gubitke za tvrtke, stoga je važno educirati zaposlenike o prepoznavanju i sprječavanju ovakvih situacija.

Phishing (mrežna krađa identiteta)

Metoda online prijevare u kojoj prevaranti pokušavaju ukrasti vaše osobne podatke, poput lozinki ili brojeva kreditnih kartica, tako što se predstavljaju kao pouzdane organizacije ili osobe. Obično se odvija putem e-maila, SMS-a ili lažnih internetskih stranica koje izgledaju poput pravih, kako bi prevaranti potaknuli korisnike da unesu svoje osjetljive informacije. Ako primijetite sumnjive poruke ili poveznice, važno je da ne kliknete na njih i da uvijek provjerite autentičnost izvora.

Vishing (glasovni phishing)

Vrsta prijevare u kojoj prevaranti koriste telefonske pozive kako bi od žrtava ukrali osjetljive informacije, poput brojeva kreditnih kartica ili osobnih identifikacijskih brojeva. Prevaranti se često predstavljaju kao predstavnici banaka, vladinih agencija ili drugih legitimnih organizacija, stvarajući lažni osjećaj hitnosti kako bi potaknuli žrtve da otkriju svoje podatke.

Smishing (SMS phishing)

Vrsta prijevare u kojoj prevaranti šalju lažne poruke putem SMS-a kako bi od vas ukrali osobne informacije ili novac. Ove poruke često izgledaju kao da dolaze od pouzdanih izvora, poput banaka, dostavnih službi ili drugih organizacija, i mogu sadržavati poveznice na lažne internetske stranice ili zahtjeve za povratne informacije.

Romantična prijevara

Oblik prijevare u kojoj prevaranti koriste lažne identitete na društvenim mrežama ili aplikacijama za upoznavanje kako bi ostvarili emocionalnu vezu s ciljem iznude novca od svojih žrtava. Ove prijevare često uključuju stvaranje prividnog ljubavnog interesa, gdje prevaranti ulažu vrijeme u izgradnju povjerenja i intimnosti, a zatim traže novčanu pomoć zbog izmišljenih problema, poput hitnih medicinskih troškova ili putnih problema.

Financijske i investicijske prijevare

Financijske i investicijske prijevare su metode koje prevaranti koriste kako bi prevarili ljude ili tvrtke da ulože novac u lažne ili nepostojeće investicije. Ove prijevare često uključuju obećanja o brzim i visokim povratima, korištenje lažnih informacija ili identiteta te manipulaciju kako bi žrtve uvjerili da su njihove ponude legitimne. Žrtve se obično suočavaju s velikim financijskim gubicima, a prevaranti koriste razne kanale, uključujući e-mail, društvene mreže i telefonske pozive, kako bi ostvarili svoje ciljeve.

Lažne investicijske ponude

Vrsta prijevare u kojoj prevaranti nude lažne ili preuveličane investicijske prilike kako bi privukli ulagače i ukrali njihov novac. Ove ponude često obećavaju visoke povrate uz malo ili nimalo rizika, što ih čini privlačnima za neiskusne investitore. Prevaranti mogu koristiti različite kanale, uključujući društvene mreže, e-mail ili čak telefonske pozive, da bi promovirali svoje lažne investicijske projekte, kao što su fiktivne tvrtke, nekretnine ili financijski fondovi.

Piramidalne sheme

Lažni investicijski modeli koji obećavaju brzi povrat investicija kroz regrutaciju novih članova. Novac se prikuplja od novih članova kako bi se isplatili ranijim članovima. U ovim shemama, svaki novi sudionik plaća članstvo ili investiciju, a ti novci se koriste za isplatu starijim članovima, stvarajući iluziju profitabilnosti. Piramidalne sheme često obećavaju visoke povrate uz malo truda, no zapravo su neodržive jer se oslanjaju na neprekidno regrutiranje novih članova. Kada se ne može privući dovoljno novih investitora, shema se raspada, ostavljajući većinu sudionika s gubicima.

Krađa identiteta pozivom (Cold-calling fraud)

Vrsta prijevare u kojoj prevaranti zovu osobe predstavljajući se kao službenici banaka, državnih institucija ili drugih pouzdanih organizacija. Cilj im je navesti žrtvu da otkrije osobne informacije poput brojeva računa, PIN-ova ili drugih sigurnosnih podataka. Ovi pozivi često koriste hitne ili prijeteće tonove kako bi izazvali stres i žurnu reakciju, što može dovesti do neopreznog otkrivanja informacija.

Prijevare s online kupnjom i prodajom

Prijevare s online kupnjom i prodajom su oblik prijevare u kojem prevaranti koriste lažne oglase, internetske trgovine ili profile na platformama za kupoprodaju kako bi obmanuli kupce ili prodavatelje. Uobičajene metode uključuju lažne proizvode, nenamjerne troškove, zahtjeve za plaćanje unaprijed ili lažne potvrde o uplati. Žrtve često na kraju ne dobiju kupljenu robu ili uslugu, ili im se traži dodatni novac zbog navodnih „problema s dostavom“.

Lažne online trgovine

Lažne online trgovine su lažne internetske stranice koje izgledaju kao prave trgovine, ali služe isključivo za prikupljanje novca ili osobnih podataka od kupaca. Prevaranti često kreiraju ove stranice tako da imitiraju poznate brendove, koristeći slične nazive i profesionalan dizajn kako bi se činile vjerodostojnima. Kupci koji naruče proizvode često ili ne dobiju ništa, ili prime proizvode vrlo loše kvalitete koji ne odgovaraju opisu.

Prijevare s avansnim plaćanjem

Prijevare s avansnim plaćanjem su oblik prijevare u kojem prevaranti traže uplatu unaprijed za robu, usluge ili dobitke koji zapravo ne postoje. Obično obećavaju nešto vrijedno (npr., veliku nagradu, posao, kredit, ili nekretninu) i zahtijevaju uplatu avansa za navodne troškove ili administrativne naknade. Nakon što osoba uplati traženi iznos, prevarant prestaje komunicirati, a obećana roba ili usluga se nikad ne isporuči.

Prijevare s računima

Prijevare s računima su vrsta financijske prijevare u kojoj prevaranti šalju lažne račune koji izgledaju autentično, često imitirajući prave dobavljače ili poslovne partnere. Žrtvama šalju fakture s lažnim bankovnim podacima, što ih navodi da nesvjesno uplate novac na račune prevaranata umjesto na račune stvarnih dobavljača. Ova se prijevara može dogoditi i u privatnim transakcijama, gdje prevarant tvrdi da se račun za kupnju ili uslugu mora podmiriti putem novih, lažnih podataka.

Prijevare s kuririma

Prijevare s kuririma uključuju prevarante koji se predstavljaju kao dostavne službe ili kuriri kako bi prikupili novac ili podatke od žrtava. Uobičajeni scenariji uključuju kurira koji navodno dostavlja paket i traži „naknadu za dostavu“ ili osobne podatke za preuzimanje pošiljke. Ponekad prevaranti šalju lažne obavijesti putem SMS-a ili e-pošte, tvrdeći da je potrebno platiti dodatne naknade kako bi se paket isporučio ili zadržao.

Prijevare temeljene na krađi identiteta

Ove prijevare uključuju manipulacije za dobivanje osobnih podataka korisnika koji se kasnije zloupotrebljavaju za financijske koristi ili druge prijevare.

Krađa identiteta putem e-maila

Ova prijevara uključuje e-mailove koji se predstavljaju kao legitimni zahtjevi za osobnim podacima. Prevaranti često lažno tvrde da su žrtve hakiranja ili predstavljaju poznate institucije, potičući korisnike da otkriju svoje osjetljive informacije poput lozinki ili brojeva računa. Korisnici bi trebali biti oprezni prema neobičnim zahtjevima i uvijek provjeravati autentičnost izvora prije nego što odgovore na takve poruke.

Lažne stranice banaka

Prevaranti stvaraju internetske stranice koje izgledaju identično pravim bankama kako bi ukrali korisničke podatke. Ove stranice često imaju URL adrese koje se neznatno razlikuju od originalnih, a cilj im je navesti korisnike da unesu svoje pristupne podatke. Kako bi se zaštitili, korisnici trebaju provjeriti URL adrese i osigurati da internetske stranice koriste HTTPS protokol.

Krađa identiteta putem društvenih mreža

Ova vrsta prijevare uključuje lažne profile ili sumnjive poruke na društvenim mrežama koje prikupljaju osobne podatke. Prevaranti mogu slati zahtjeve za prijateljstvo ili poruke koje izgledaju kao da dolaze od poznatih osoba, tražeći informacije ili novac. Korisnici bi trebali biti oprezni s informacijama koje dijele online i provjeriti identitete osoba s kojima komuniciraju.

Krađa identiteta SMS-om i pozivom

Prevaranti koriste lažne poruke i telefonske pozive kako bi prikupili osjetljive podatke od korisnika. Ove poruke često izgledaju kao da dolaze od pouzdanih izvora, poput banaka ili vladinih agencija, i traže informacije poput brojeva osobnih iskaznica ili bankovnih podataka. Korisnici trebaju biti sumnjičavi prema nepoznatim pozivima i porukama koje traže osobne informacije.

Prijevare s malwareom i neželjenim porukama

Prijevare koje uključuju zlonamjerni softver (malware) ili neželjene poruke za instaliranje spywarea, virusa ili krađu podataka.

Malware

Zlonamjerni softver (malware) je program dizajniran za štetu računalima ili mobilnim uređajima. Može ukrasti osjetljive informacije, poput lozinki i brojeva kreditnih kartica, a također može oštetiti ili uništiti datoteke. Malware se obično širi putem preuzimanja, zaraženih e-mailova ili nesigurnih internetskih stranica.

Spyware i adware

Spyware neprimjetno prati aktivnosti korisnika, prikupljajući osobne podatke bez znanja korisnika. Adware prikazuje neželjene oglase i može prilagoditi oglase na temelju navika pregledavanja. Obje vrste softvera mogu ugroziti privatnost korisnika.

Neželjene promotivne e-poruke (Spam)

Spam su neželjene e-poruke koje se šalju masovno, često za oglašavanje ili phishing. Mogu sadržavati privlačne ponude ili poveznice na maliciozne internetske stranice, što može dovesti do infekcija zlonamjernim softverom ili krađe podataka.

Prijevare s posrednicima u prijenosu novca (Money Mules)

Prijevare u kojima prevaranti koriste osobe kao posrednike za prebacivanje ukradenog novca kroz njihove račune.

Money mule sheme

U money mule shemama osobe nesvjesno sudjeluju u pranju novca. To se događa kada prevaranti traže od tih osoba da prebacuju novac na različite bankovne račune, često obećavajući im kompenzaciju. Ove aktivnosti mogu rezultirati ozbiljnim pravnim posljedicama za one koji sudjeluju, jer se smatraju suučesnicima u kriminalnim radnjama.

Lažni oglasi za posao

Ovi oglasi privlače kandidate koji traže posao nudeći "asistentske" pozicije za obradu uplata i prijenose novca. Iako se čine legitimnima, ti poslovi omogućuju prevarantima da prikriveno prebacuju nelegalno stečeni novac, često koristeći nesvjesne zaposlenike kao posrednike. Osobe koje nasjednu na ove ponude mogu postati dio šire sheme pranja novca.

Savjeti za sigurnu online kupnju

1. Kako izbjeći manipulativne prijevare poput phishinga, lažnih poziva i još mnogo toga?

Budite oprezni s neočekivanim porukama i pozivima: U slučaju direktorske prijevare ili vishinga, provjerite svaki zahtjev za financijske transakcije ili povjerljive informacije koji dolazi od nadređenih ili "autoritetnih" osoba. Nazovite ih putem službenog broja ili kontaktirajte putem sigurnog kanala kako biste provjerili autentičnost.
Provjerite legitimnost e-mailova i SMS poruka: Za phishing i smishing napade, pazite na URL-ove, pravopisne greške i neobičan sadržaj u porukama. Nikada ne klikajte na poveznice ni ne preuzimajte privitke iz sumnjivih izvora i obratite pažnju na domene (primjerice, „otp-banka.com“ umjesto službenog „otpbanka.hr“).
Ograničite dijeljenje osobnih informacija: Kod romantičnih prevara, izbjegavajte dijeljenje financijskih ili osobnih podataka s osobama koje ne poznajete dovoljno dobro ili koje ste tek upoznali online, čak i ako su već razvili emocionalnu vezu.
Koristite višestruku provjeru: Ako primite hitan zahtjev za prijenos novca ili otkrivanje podataka, primijenite višestruku provjeru autentičnosti kroz različite komunikacijske kanale kako biste bili sigurni da zahtjev dolazi od pouzdane osobe ili tvrtke.

2. Savjeti za zaštitu od financijskih i investicijskih prijevara

Provjerite autentičnost investicijskih prilika: Lažne investicijske ponude često obećavaju nevjerojatno visoke povrate uz mali ili nikakav rizik, što je znak za uzbunu. Prije nego što uložite, istražite tvrtku ili projekt – potražite recenzije, ocjene ili preporuke nezavisnih organizacija. Investicije koje su vjerodostojne rijetko koriste pritisak za brzu odluku, zato budite oprezni prema ponudi koja zahtijeva hitnu akciju.
Izbjegavajte sheme koje zahtijevaju regrutaciju drugih: Kod piramidalnih shema, povrat investicije temelji se na regrutiranju novih članova, a ne na stvarnim proizvodima ili uslugama. Ako se ulaganje oslanja na pridobivanje novih članova kako bi se održala "profitabilnost," velika je šansa da je riječ o prijevari.
Ne dijelite osobne informacije preko telefona: Kod prijevara s hladnim pozivima, prevaranti koriste stresne ili prijeteće tonove kako bi vas potaknuli na brzu reakciju. Ako primite neočekivani poziv s upitima za osobne podatke ili bankovne informacije, uvijek tražite ime i kontakt informacije pozivatelja, a zatim nazovite službeni broj te organizacije kako biste provjerili je li poziv legitiman.

3. Kako se zaštititi od prijevara s online kupnjom i prodajom?

Provjerite internetske stranice: Prije nego što obavite kupnju, uvijek provjerite je li internetskastranica legitimna. Tražite sigurnosne oznake poput HTTPS u URL-u i proučite recenzije drugih korisnika. Ako se stranica čini sumnjivom ili nema kontakt informacije, bolje je potražiti alternativnu trgovinu.
Budite oprezni s avansnim plaćanjem: Nikada ne plaćajte unaprijed za robu ili usluge koje se čine previše dobrima da bi bile istinite. Prevaranti često nude nevjerojatne ponude i zahtijevaju uplatu za "administrativne troškove". Ako netko traži uplatu unaprijed, to bi mogao biti znak prijevare.
Provjerite autentičnost računa: Kada primite račun, pažljivo ga provjerite. Uvijek usporedite podatke na fakturi s onima koje ste ranije primili ili dogovorili. Ako primite račun od nepoznatog dobavljača ili s neobičnim bankovnim podacima, dodatno provjerite kako biste izbjegli uplatu prevarantima.
Pazite na lažne dostave: Ako vas kontaktira netko tko tvrdi da je kurir i traži osobne podatke ili uplatu za dostavu, budite oprezni. Uvijek provjerite izvor poruke ili poziva prije nego što podijelite bilo kakve informacije ili izvršite uplatu.

4. Savjeti za izbjegavanje prijevara temeljenih na krađi identiteta

Budite oprezni s e-mailovima: Ne otvarajte e-mailove od nepoznatih pošiljatelja ili one koji traže vaše osobne podatke. Provjerite adresu pošiljatelja i obratite pažnju na pravopisne greške ili sumnjive poveznice. Ako sumnjate, radije se obratite organizaciji izravno putem službenih kanala.
Provjeravajte internetske stranice banaka: Kada se online prijavljujete u banku, uvijek provjerite je li URL autentičan. Lažne banke često imitiraju prave, stoga pazite na sitne razlike u nazivu ili dizajnu. Nikada ne kliknite na poveznice iz e-mailova, nego uvijek ručno upišite adresu vaše banke u preglednik.
Pazite na društvene mreže: Budite oprezni kada primate zahtjeve za prijateljstvo ili poruke od nepoznatih osoba. Lažni profili mogu pokušati prikupiti vaše osobne informacije. Postavite privatne postavke na društvenim mrežama tako da samo vaši prijatelji mogu vidjeti vaše podatke.
Oprez s SMS-om i pozivima: Ako primite SMS ili poziv koji traži osobne ili financijske informacije, nemojte ih dijeliti. Prevaranti često koriste prijeteće ili hitne tonove kako bi vas natjerali da brzo reagirate. Uvijek provjerite broj pozivatelja ili izvor poruke prije nego što odgovorite.

5. Zaštita od malwarea i neželjenih poruka

Instalirajte antivirusni softver: Koristite pouzdan antivirusni program koji redovito ažurira baze podataka o virusima. Ovaj softver može detektirati i ukloniti zlonamjerni softver (malware) prije nego što našteti vašem uređaju. Uvijek provjeravajte izvore s kojih preuzimate softver i instalirajte ga samo iz provjerenih izvora.
Budite oprezni s e-mailovima: Ne otvarajte sumnjive e-mailove ili privitke, čak i ako dolaze od poznatih pošiljatelja. Zlonamjerni softver može se prikriti kao legitimne poruke. Ako primite poruku koja izgleda sumnjivo, provjerite sa pošiljateljem izravno prije nego što bilo što otvorite ili preuzmete.
Izbjegavajte neželjene e-poruke (spam): Neželjene poruke često sadrže poveznice na maliciozne internetske stranice. Ako primite spam e-mail, najbolje ga je izbrisati bez otvaranja. Ako je moguće, koristite filtere za neželjenu poštu kako biste smanjili količinu takvih poruka koje primate.
Redovito ažurirajte softver: Održavanje vaših aplikacija i operativnog sustava ažuriranim pomaže u zaštiti od sigurnosnih rupa koje zlonamjerni softver može iskoristiti. Uključite automatska ažuriranja kad god je to moguće.

6. Savjeti za izbjegavanje prijevara s posrednicima u prijenosu novca (Money Mules)

Budite oprezni s ponudama za posao: Izbjegavajte poslove koji zahtijevaju obradu uplata ili prijenos novca bez prethodne provjere poslodavca. Legitiman poslodavac obično neće tražiti da prebacujete novac na druge račune ili da se bavite financijskim transakcijama bez ikakvog nadzora.
Provjerite autentičnost tvrtke: Ako naiđete na oglas za posao koji izgleda sumnjivo, provjerite postoje li informacije o toj tvrtki na internetu. Pretražite recenzije, kontakt informacije i registracije tvrtki kako biste osigurali da je riječ o legitimnom poslovanju.
Izbjegavajte pritisak na brzinu: Prevaranti često koriste pritisak na vrijeme kako bi vas natjerali na brze odluke. Ako netko traži da odmah izvršite prijenos novca ili donirate sredstva, uzmite vremena za razmišljanje i istraživanje.
Budite svjesni znakova upozorenja: Ako vam netko nudi visoku plaću za jednostavne zadatke ili traži da koristite svoje bankovne podatke za prijenos sredstava, postoji velika vjerojatnost da je riječ o prijevari. Uvijek postavljajte pitanja i budite skeptični prema neobičnim ponudama.
Obratite se vlastima: Ako posumnjate da ste postali žrtva ili da poznajete nekoga tko je, obavijestite lokalne vlasti ili organizacije koje se bave borbom protiv prijevara.

Kontaktirajte nas za podršku ili prijavite sumnjive aktivnosti.